OCT angiografija (OCT-A) je napredna, neinvazivna dijagnostička metoda koja prikazuje krvne sudove mrežnjače i horoide u detalju, bez ubrizgavanja ikakvog kontrastnog sredstva. Nastala je kao nadogradnja standardnog OCT snimanja i danas predstavlja nezamenljiv alat u dijagnostici bolesti kod kojih dolazi do stvaranja patoloških krvnih sudova ili gubitka normalnog krvotoka mrežnjače. U Očnoj bolnici prof. dr Džinić OCT angiografija se koristi kao brza, bezbedna alternativa ili dopuna klasičnoj fluoresceinskoj angiografiji.
Šta je OCT angiografija?
OCT angiografija je napredna varijanta standardnog OCT snimanja, koja prikazuje krvne sudove mrežnjače i horoide, sloj po sloj, bez ubrizgavanja ikakvog kontrastnog sredstva. Umesto boje koja se ubrizgava u venu (kao kod klasične fluoresceinske angiografije), OCT-A prepoznaje pokret crvenih krvnih zrnaca kroz krvne sudove i na osnovu toga rekonstruiše detaljnu mapu krvotoka mrežnjače i horoide, uključujući i najsitnije kapilare.
Rezultat je slojevit, trodimenzionalan prikaz cirkulacije oka, u kom lekar može odvojeno da posmatra površne i duboke slojeve krvnih sudova mrežnjače, kao i cirkulaciju horoide ispod nje – nešto što je klasičnom angiografijom teško ili nemoguće postići.
Po čemu se razlikuje od klasične fluoresceinske angiografije?
Klasična fluoresceinska angiografija (FA) zahteva ubrizgavanje kontrastnog sredstva u venu na ruci, nakon čega se serijom snimaka prati kako se boja širi kroz krvne sudove oka tokom vremena, uključujući i mesta gde ona “curi” iz oštećenih sudova. OCT angiografija ne zahteva nikakav kontrast niti ubrizgavanje – snimak se dobija isključivo na osnovu kretanja krvi kroz sudove, u okviru svega nekoliko sekundi.
Ovo OCT-A čini bržom, potpuno neinvazivnom i bezbednijom metodom, bez rizika od alergijske reakcije na kontrast. Kod dela pacijenata OCT-A je dovoljna zamena za klasičnu angiografiju, dok se kod drugih, posebno kada je važno proceniti dinamiku curenja tečnosti iz krvnih sudova tokom vremena, dve metode i dalje međusobno dopunjuju.
Kod kojih bolesti se koristi OCT angiografija?
OCT angiografija je posebno vredna kod bolesti kod kojih dolazi do stvaranja patoloških, novih krvnih sudova (neovaskularizacije) ili do gubitka normalnog krvotoka (ishemije):
- Senilna degeneracija makule (AMD) – otkrivanje i praćenje horoidalne neovaskularizacije kod vlažne forme bolesti, bez potrebe za injekcijom kontrasta.
- Dijabetička bolest oka – procena zona smanjene ili prekinute cirkulacije (ishemije) mrežnjače kod dijabetesne retinopatije.
- Druge bolesti žute mrlje – otkrivanje patoloških krvnih sudova kod venske okluzije i miopne neovaskularizacije makule.
- Praćenje odgovora na terapiju intravitrealnim injekcijama – smanjenje ili nestanak patoloških krvnih sudova nakon terapije može se pratiti bez ponovljenog ubrizgavanja kontrasta.
Kako izgleda pregled?
OCT angiografija je jednostavna i potpuno bezbolna:
- Pacijent udobno sedi ispred aparata i oslanja bradu i čelo na poseban držač.
- Aparat, bez ikakvog dodira sa okom, snima seriju brzih skenova mrežnjače u okviru nekoliko sekundi.
- Softver aparata na osnovu ovih skenova rekonstruiše detaljnu mapu krvotoka, koju lekar odmah pregleda i tumači.
Za razliku od klasične angiografije, nije potrebno ubrizgavanje kontrasta niti čekanje da se boja proširi kroz krvne sudove.
Da li je potrebna priprema?
OCT angiografija ne zahteva posebnu pripremu niti prethodno širenje zenice, iako se, u zavisnosti od procene lekara, zenica ponekad ipak proširi radi kvalitetnijeg snimka. Ne postoji rizik od alergijske reakcije, s obzirom na to da se ne koristi nikakvo kontrastno sredstvo.
Koliko traje pregled?
Samo snimanje traje svega nekoliko sekundi po oku, a cela poseta, uključujući tumačenje nalaza, traje oko 10-15 minuta. Pregled se može bezbedno ponavljati onoliko puta koliko je potrebno za praćenje bolesti.
Zašto uraditi OCT angiografiju u Dr Džinić?
- Savremeni OCT uređaj sa mogućnošću angiografskog snimanja, za kompletnu, neinvazivnu dijagnostiku krvotoka oka.
- Brza alternativa fluoresceinskoj angiografiji, bez rizika od alergijske reakcije na kontrast.
- Iskustvo u tumačenju nalaza kod svih oboljenja žute mrlje udruženih sa promenama krvnih sudova.
- Mogućnost čestog ponavljanja pregleda, ključna za praćenje odgovora na terapiju.
Česta pitanja o OCT angiografiji
Da li OCT angiografija zahteva ubrizgavanje kontrasta? Ne. Za razliku od klasične fluoresceinske angiografije, OCT-A ne zahteva nikakvo kontrastno sredstvo – snimak se dobija na osnovu kretanja krvi kroz sudove.
Da li je OCT angiografija bolna? Ne, pregled je potpuno bezbolan i ne podrazumeva nikakav dodir sa okom.
Da li OCT angiografija može u potpunosti zameniti klasičnu angiografiju? Kod dela pacijenata da, ali ne uvek – klasična angiografija i dalje pruža bolji uvid u dinamiku curenja tečnosti iz krvnih sudova tokom vremena, zbog čega se metode kod pojedinih pacijenata i dalje kombinuju.
Da li je potrebno širenje zenice? Nije uvek neophodno, ali ga lekar može predložiti radi kvalitetnijeg snimka, u zavisnosti od procene.
Koliko često se može ponavljati OCT angiografija? Bez ograničenja – metoda je neinvazivna i ne nosi nikakav rizik, pa se može raditi onoliko često koliko je potrebno za praćenje bolesti ili odgovora na terapiju.
